Imotska gaovica, krčevka - Delminichthys adspersus (Heckel, 1843)
Imotska gaovica je posebno značajna riba. Determinirao ju je austrijski ihtiolog Johann Jakob Heckel 1843.g., a dostavio mu je Rudolf Kner koji je 1841.g obilazio naše krajeve u potrazi za novim vrstama riba te ju pronašao u Crvenom jezeru. Praktično su sve ribe našeg sliva endemske no ova je bila i posve novi rod za tadašnja znanja kakvog drugdje nema.
Ilirski vijun (Cobitis illyrica)
Domaći nazivi:
gavun, krkavac, mala jegulja, žganjac
Ilirski vijun je duguljasta i bočno sploštena riba prekrivena sitnim ljuskama veličine oko desetak centimetara iz roda Cobitis. Ženke su veće od mužijaka. Oko ustiju ima tri para brčića. Nastanjuje sporo tekuće vode i jezera s pjeskovitim, šljunkovitim i muljevitim dnom obraslim vodenom vegetacijom.
Čovječja ribica (Proteus anguinus)
Čovječja ribica (Proteus anguinus) spada u skupinu vodozemaca (Reptilia), u podskupinu repaša (Urodela). Ima nježno i vitko tijelo s malim i tankim ekstremitetima. Na prednjim nogama se nalaze tri prsta, a na stražnjim dva. Vertikalno spljošteni rep kraći je od tijela. Oči su slabo razvijene i prekrivene kožom.
Ugor, jegulja (Anguilla anguilla)
U Imotskom vjerojatno nestala vrsta. Mogla se je naći do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a kasnije vrlo rijetko. Zadnji primjerak uhvaćen prije desetak godina u Prološkom blatu. U Hrvatskoj na crvenoj listi rangirana kao kritično ugrožena vrsta.Klasifikacija: Red: Anguilliformes
Porodica: Anguillidae
Morfologija: Leđna peraja: 245-275 šipćica
Podrepna peraja: 176-249
Prsna peraja: 15-21
Repna peraja: 7-12
Masnica ili makal (Squalius microlepis)
Morfologija:Leđna peraja: 3 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Podrepna peraja: 3 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Trbušne peraje: 2 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Prsne peraje: 1 tvrde šipčice / 17 mekih šipčica;
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 67-75;
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 15
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5
Plotica (Rutilus basak)
Znanstveni naziv: Rutilus Basak
Hrvatski naziv: Basak
Porodica: Cyprinidae
Status: Ugrožena
OPIS VRSTE: Dužina tijela obično iznosi 15 do 22 cm, a težina do 180 g. Ima zašiljen nos i velike oči (MRAKOVČIĆ I SUR., 2006). Peraje su plavičaste do sivkaste boje (KOTTELAT I FREYHOF, 2007).
Imotska gaovica (Delminichthys adspersus)
Imotska gaovica (Delminichthys adspersus) u Hrvatskoj je do sada zabilježena u Crvenom jezeru kod Imotskog, u Baćinskim jezerima te u rijekama Neretvi, Matici kod Vrgorca i Vrljici. Osim u vodama hrvatskoga krša živi još jedino u Bosni i Hercegovini.
Bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes)
Bjelonogi rakovi pripadaju nastarijem rodu europskih slatkovodnih rakova i nastanjuju područja od Atlanskog oceana do Jadrana. Po zadnjim molekularnim istraživanjima upravo bi područje istočne obale Jadrana moglo biti izvorišno područje jer rakovi s našeg područja pokazuju najveću međusobnu genetsku raznolikost. Na žalost zadnjih desetljeća bjelonogi rakovi brzo izumiru iz skoro svih vodotoka pa su tako u jesen 1997. nestali i iz naše rijeke Vrljike.
Mekousna zlatna (vrljička) pastrva (Salmo obtusirostris ssp.)
Mekousna vrljička pastrva (Salmo obtusirostris ssp.) je u najmanju ruku varijetet neretvanske mekousne pastrve (Salmo obtusirostris oxyrhynchus) jedne od četiri podvrste meokousne pastrve (zlousta, solinska, neretvanska i zetska) i po genetskim istraživanjima od nje se izolirala prije kojih 135 000 - 270 000 godina.