Crveno jezero

Zasebnu i najvažniju grupu krških oblika, u neposrednoj blizini SI i SZ odsjeka, kojim obod kontaktira s dnom zavale Imotskog polja su duboke bunaraste ponikve čiji je otvor više ili manje kružnog oblika. Ukoliko postoji duža os, različitog je pravca, bez koincidencije s pružanjem slojeva (J. Roglić, 1938). Dubina im je u usporedbi s promjerom otvora vrlo velika, tako da gledane iz daljine izgledaju kao ogromne jame.

Crveno jezero na poštanskoj marki u bloku i na maksimum karti

Dana 8. lipnja. 2007. Hrvatska pošta izdala je prigod­nu poštansku marku u bloku pod nazivom »Crveno jezero«. Prema fotografiji Luke Kolovrata autori tog bloka s markom jesu dizajneri Ivana Vučić i Orsat Franković. Vrijednost bloka iznosi deset kuna. Višeslojni offsetni blok tiskala je tiskara Zrinjski d.d. iz Čakovca u nakladi od 30.000 ko­mada.

Fauna Crvenog jezera

Godine 1841. dr. Rudolf Kner, predavač zoologije na bečkome sveučilištu, poduzeo je prvo poznato znanstveno istraživanje faune Crvenog jezera. Posljednje biološko istraživanje bilo je provedeno u okviru ekspedicije »Crveno jezero '98«. Tu ekspedi­ciju organizirali su Hrvatski speleološki savez i German Caving Group iz Njemačke. Zahvaljujući suradnji ronioca, speleologa, biospeleologa i biologa iz Hrvatske, Nje­mačke, Austrije i Švicarske danas se zna više o živom svijetu Crvenog jezera.

Novija speleohidrogeološka i ronilačka istraživanja

O Crvenom jezeru pisali su Philipp Ballif, Alessandro Gavaz­zi, Josip Roglić, Milivoj Petrik, Srećko Božićević i mnogi drugi. Prva sustavna istraživanja morfologije jezera proveo je dr. Josip Roglić 1937. godine, no podatci koji su bili dobiveni mjerenji­ma nisu bili najprecizniji. Precizniji podatci bili su dobiveni hidrološkim mjerenjima akademika Milivoja Petrika.