Crveno jezero
Zasebnu i najvažniju grupu krških oblika, u neposrednoj blizini SI i SZ odsjeka, kojim obod kontaktira s dnom zavale Imotskog polja su duboke bunaraste ponikve čiji je otvor više ili manje kružnog oblika. Ukoliko postoji duža os, različitog je pravca, bez koincidencije s pružanjem slojeva (J. Roglić, 1938). Dubina im je u usporedbi s promjerom otvora vrlo velika, tako da gledane iz daljine izgledaju kao ogromne jame.
Crveno jezero na poštanskoj marki u bloku i na maksimum karti
Dana 8. lipnja. 2007. Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku u bloku pod nazivom »Crveno jezero«. Prema fotografiji Luke Kolovrata autori tog bloka s markom jesu dizajneri Ivana Vučić i Orsat Franković. Vrijednost bloka iznosi deset kuna. Višeslojni offsetni blok tiskala je tiskara Zrinjski d.d. iz Čakovca u nakladi od 30.000 komada.
Fauna Crvenog jezera
Godine 1841. dr. Rudolf Kner, predavač zoologije na bečkome sveučilištu, poduzeo je prvo poznato znanstveno istraživanje faune Crvenog jezera. Posljednje biološko istraživanje bilo je provedeno u okviru ekspedicije »Crveno jezero '98«. Tu ekspediciju organizirali su Hrvatski speleološki savez i German Caving Group iz Njemačke. Zahvaljujući suradnji ronioca, speleologa, biospeleologa i biologa iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Švicarske danas se zna više o živom svijetu Crvenog jezera.
Novija speleohidrogeološka i ronilačka istraživanja
O Crvenom jezeru pisali su Philipp Ballif, Alessandro Gavazzi, Josip Roglić, Milivoj Petrik, Srećko Božićević i mnogi drugi. Prva sustavna istraživanja morfologije jezera proveo je dr. Josip Roglić 1937. godine, no podatci koji su bili dobiveni mjerenjima nisu bili najprecizniji. Precizniji podatci bili su dobiveni hidrološkim mjerenjima akademika Milivoja Petrika.