Kanjon Badnjevice
Na prijelazu iz stare u novu eru, točnije prije dolaska Rimljana na to područje, snaga vode koja se slijevala niz kanjon Badnjevice rušila je sve prirodne brane, a voda iz Ričičkog jezera slijevala se u Imotsko polje nanoseći veliku štetu poljodjelcima.Park prirode Blidinje
Park prirode Blidinje obuhvaća područije planinske masive Čvrsnice, Čabulje i Vrana, a obuhvaća općine Mostara, Posušja, Tomislavgrada, Prozor-Rame i Jablanice. Zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i prekrasnih krajobraza, a 30. april 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode.
Crveno jezero
Zasebnu i najvažniju grupu krških oblika, u neposrednoj blizini SI i SZ odsjeka, kojim obod kontaktira s dnom zavale Imotskog polja su duboke bunaraste ponikve čiji je otvor više ili manje kružnog oblika. Ukoliko postoji duža os, različitog je pravca, bez koincidencije s pružanjem slojeva (J. Roglić, 1938). Dubina im je u usporedbi s promjerom otvora vrlo velika, tako da gledane iz daljine izgledaju kao ogromne jame.
Crveno jezero na poštanskoj marki u bloku i na maksimum karti
Dana 8. lipnja. 2007. Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku u bloku pod nazivom »Crveno jezero«. Prema fotografiji Luke Kolovrata autori tog bloka s markom jesu dizajneri Ivana Vučić i Orsat Franković. Vrijednost bloka iznosi deset kuna. Višeslojni offsetni blok tiskala je tiskara Zrinjski d.d. iz Čakovca u nakladi od 30.000 komada.
Fauna Crvenog jezera
Novija speleohidrogeološka i ronilačka istraživanja
O Crvenom jezeru pisali su Philipp Ballif, Alessandro Gavazzi, Josip Roglić, Milivoj Petrik, Srećko Božićević i mnogi drugi. Prva sustavna istraživanja morfologije jezera proveo je dr. Josip Roglić 1937. godine, no podatci koji su bili dobiveni mjerenjima nisu bili najprecizniji. Precizniji podatci bili su dobiveni hidrološkim mjerenjima akademika Milivoja Petrika.
Modro jezero
Udubljenje Modrog jezera koje leži u neposrednoj blizini Imotsko predstavlja drugi tip ponikava na obodu zavale Imotskog polja. Ponikva je razvijenija u horizontalnom pravcu. Kod Crvenog jezera u gornjem dijelu izražena je uzdužna dinarska osovina, kod Modrog je pak duži promjer u poprečnom pravcu SI - JZ (J. Roglić, 1938).
Subcategories
Badnjevice
Kanjon Badnjevice spaja selo Ričice i mjesto Proložac i jedan je u nizu prirodnih zanimljivosti Imotske krajine o kojima se zna malo. U pretpovijesno vrijeme u kanjonu su se nalazile mnoge prirodne brane koje su vodu zadržavale u predjelu Ričica i tako oblikovale manje jezero. Za plovidbu po Ričičkom jezeru Iliri su koristili lađe koje su na obali vezali za željezne prstene. Kasnije je pronađen velik broj tih prstena.
Crveno jezero
Crveno jezero smješteno je kilometar zapadno od grada Imotskog i najveće je između osamnaest većih ili manjih suhih jezera ili vodom ispunjenih depresija jezera u okružju. Zbog crvenih stijena na liticama dubljim od 250 metara dobilo je naziv Crveno jezero. Boja jezera je tamnomodra, a veliko je oko 150 x 180 metara. Njegova veličina ovisi o razini vode i godišnjem dobu. Jezeru se najlakše može prići s istočne strane, ali uz pomoć užeta. Naime, riječ je o okomitoj litici dugoj oko šezdeset metara nakon koje slijedi oko tri stotine metara vrlo strmog sipara. Posljednjih najmanje desetak metara (ovisno o razini jezera) proteže se ponovo okomita litica. Iznad površine jezera okomite litice visoke su između 160 i 250 metara. To znači da se u ljetnim mjesecima ni do jedne točke na obodu jezera ne može prići bez uporabe posebne tehnike.