Milas, Ivan

milas ivanIvan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. - Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.

Fra Ćiro Ujević

ciroFra Vjeko Vrčić:

DVADESETA OBLJETNICA SMRTI FRA ĆIRE UJEVIĆA
17. lipnja 1979-1999.

(Preneseno iz Testimonia Croatica br. 3-4, Split 1999.)

Ove 1999. navršava se dvadeset godina (17.6.1979.) od smrti istaknutog biskupskog delegata, dekana,župnika i gvardijana franjevca fra Ćire Ujevića. Ne može čovjek u svako doba pokazati sposobnosti kojima ga je Bog obdario. Za to treba posebno vrijeme, istaknute prilike i iznimni društveni život.

Prof. Josip Jurčević

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskog, 1951. -), hrvatski povjesničar.

Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (povijest i filozofija) završio je u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine. Radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Petar Brečić

PETAR BREČIĆ rođen je 15. listopada 1935. u Glavini Donjoj, a umro je 29. siječnja 1997. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađa u Imotskom, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio je urednikom kulture na Hrvatskom radiju, direktorom drame HNK Split.

Fra Silvestar Kutleša

Fra Silvestar Kutleša rodio se u Imotskom 1876. godine. Za svećenika je zaređen 1898. godine, a godinu dana poslije (1899) obnaša dužnosti profesora Franjevačke gimnazije u Sinju. U ovoj uglednoj ustanovi dalmatinskog svećeništva - inače neuništivom stožeru hrvatske misli - Kutleša je predavao sve do 1915. god. hrvatski, latinski i grčki jezik, zemljopis i povijest.

Dr. Stipe Šuvar

suvarStipe Šuvar je rođen 17. veljače 1936. godine u zabiokovskom selu Zagvozdu gdje završava osnovnu školu, a gimnaziju u Imotskom.

Po završetku gimnazije upisuje studij na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je među boljim studentima. Nakon što je diplomirao pravo, upisuje studij filozofije. Zapošljava se u Agrarnom institutu u Zagrebu.

Crtice o Gajtanu

gajtan-kristic

Priča o Gajtanu, Dinko Štambak, Djetinjstvo (ulomak)

Ponekad bi se zaustavio pred radnjom, pred ćepenkom na kom je uvijek netko sjedio, slavni Gajtan, Gajtan Krištić, rod, mnim, mom splitskom učitelju. Gajtan je najavljivao svoj ulazak u Imotski laganim urlanjem koje je raslo u pravo urlikanje, vučje zavijanje, lisičje štektanje.

Zujić, Krunoslav

zujicKrunoslav Zujić je prosvjetni radnik, povjesničar, pjesnik, dramatičar, humorist, scenarist, scenograf, glazbenik, skladatelj, novinar, karikaturist, kazališni djelatnik, knjižničar… Jednom riječju - čovjek. Humanist, svestrani i samozatajni kulturni pregalac, dobri duh imotske kulture.

Hajduk Andrijica Šimić

andrija_simic_hajdukU doba slabljenja Turskog Carstva dolazi do ugnjetavanja siromašnog kršćanskog stanovništva u Hercegovini i Bosni. U 19. stoljeću nameti i porezi su sve veći, a vladajuća muslimanska kasta sve bezobzirnija. Kao otpor takvom ugnjetavanju pojavljuje se hajdučija u sve većem broju. U to vrijeme to je jedini oblik otpora protiv Osmanlija na ovom području.

Dr Mate Ujević

Dr. MATE UJEVIĆ (Krivodol, 13. VII 1901 - Zagreb; 7. I. 1967.), profesor Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, član katoličkog Seniorata; auktor autobiografskog romana “Mladost Tome Ivića”, pregleda “Hrvatska književnost” vrijedne knjižice “Gradišćanski Hrvati”, redaktor »Hrvatske narodne Pjesmarice«; gimnazijskih čitanki “Sjetva”, “Žetva i “Plodovi srca i uma” pisac putopisa »Put po Abesiniji” (pod pseudonimom Josip Sučević) i brojnih članaka i podlistaka, glavni urednik i duša “Hrvatske enciklopedije”, čiji je prvi svezak objavljen 11. veljače 1941, a peti dotiskan 3. svibnja 1848. godine, prvih poratnih godina u nemilosti, od 1948. glavni urednik «Pomorskog leksikona», a od 1950. Krležin pomoćnik i zamjenik glavnog urednika «Enciklopedije Jugoslavije» u novoutemeljenom »Leksikografskom zavodu» te glavni urednik »Pomorske enciklopedije«.