Geni kameni III

U prošlom nastavku vidjeli smo kako je za današnji raspored halogrupa bitno bilo razdoblje prijelaza pleistocena na holocen, odnosno ponovno naseljavanje sjevernih dijelova Europe iz južnih toplijih utočišta. U tom naseljavanju kao najbrže pokazale su se grupe zapadnih utočišta (R1b, I1a, I1c) jer su im topla Golfska struja te nizak teren brzo otvorili put prema Britaniji, Skandinaviji te cijeloj Njemačkoj i Poljskoj nizini.

Geni kameni II

U dugom razdoblju postojanja Zemlje prevladavala je topla klima, no u nekoliko navrata konstalacija plutajućih kontinentalnih ploča, nabiranje planinskih lanaca i način rotacije oko Zemljine osi doveli su do perioda zahlađenja kad se stalni ledeni pokrov spuštao daleko prema umjerenim zemljopisnim širinama. Zadnje takvo zahlađenje počelo je prije dva milijuna godina i poklapa se sa širenjem prvih vrsta čovjeka. To doba nazivamo ledeno doba (pleistocen / diluvij) i trajalo je sve do prije desetak tisuća godina kad je nastupilo zatopljenje (holocen / aluvij).

Geni kameni I

Dinarac, Hrvat, po talijanskom rasnom antropologu R. Biasutti, obično imaju smeđe-bijelu boju kože, kosa im je ravna, oči su kestenjaste do tamno kestenjaste boje, ponekad i svijetle. Stas je visok, tjelesna građa jaka sa dugačkim udovima. Lubanja je široka i kratka (čelo-zatiljak) s omjeron širine i duljine oko 85%, te vrlo visoka s prepoznatljivim ravnim zatiljkom. Nos je velik te uzak i ravan ili konveksno (orlovski) zakrivljen. Lice je dugačko sa jakom, dubokom bradom, a kod žena nešto šire i ovalnije.

Ljude je oduvijek vukla želja saznati tko su i odakle su. Propitujemo didove, listamo stare matične zapise, te učimo iz debelih i tankih knjiga ako nas zanima ona daleka prošlost. U rješavanju enigme podrijetla uz pisane tragove i iskopine pomažu nam stari običaji, jezik, neki toponimi, ali i posebne tjelesne karakteristike stanovništva koje duže vrijeme živi zajedno. Te karakteristike se nasljeđuju od roditelja putem gena.