Geni kameni III
Geni kameni II

Geni kameni I

Ljude je oduvijek vukla želja saznati tko su i odakle su. Propitujemo didove, listamo stare matične zapise, te učimo iz debelih i tankih knjiga ako nas zanima ona daleka prošlost. U rješavanju enigme podrijetla uz pisane tragove i iskopine pomažu nam stari običaji, jezik, neki toponimi, ali i posebne tjelesne karakteristike stanovništva koje duže vrijeme živi zajedno. Te karakteristike se nasljeđuju od roditelja putem gena.
Bunjevci
Bunjevcima se obično nazivaju Hrvati koji žive u zaleđini Zadra, Hrvatskom Primorju, Velebitu i Lici te druga skupina koja živi u Bačkoj i to na mađarskoj i vojvođanskoj strani. Zajedničko im je to da i jedni i drugi pričaju ikavskom štokavicom s novom akcentuacijom. Dakle istim onim jezikom kojim već bar četiri stotine godina pričaju i Imoćani. Bunjevački Hrvati sami imaju predaju da su došli negdje iz Hercegovine, obično sa rijeke Bune jer im naziv te rijeke nalikuje na ime. Postoji i narodna pjesma "Ženidba Vidak kapetana" koja opisuje jednu takvu seobu. No većina povjesničara sumnja u tu tezu jer je Buna premali teritorij za takvu seobu, a i u doba seljenja (početak 17 st.) tu se već govorilo jekavicom. U to doba pojam Hercegovine je bio puno širi jer je većina današnje Dalmacije i jugozapadne Bosne pripadala Hercegovačkom sandžaku.
Bunjevci u Kupresu i Hercegovini
Džaja & Draganović
Pomnijim promatranjem današnjeg stanovništva na Kupresu lako ćemo otkriti njezinu dosta jaku bunjevačku komponentu, dok je ona u prošlosti, posebno u XVIII. vijeku, po rodovima, kojih sada ovdje više nema, bila i znatno jača. U nju spadaju obitelji Aničića, Bušića, Bešlića, Dumančića, Džaja, Grgića (a tako, izgleda, i svih Brstila uopće), Jovića, Matica, Tokića i Vila (Vilovi, Vilici) od sadašnjih stanovnika, a od bivših još i Bartulovića, Brčića, Ivankovića, Mažara, Sudara, Vidakovića, Vučenovića, Vučića i nekih drugih1).
Morlaci (Vlasi) gledani s mletačke strane - Grga Novak
Sabirući i obrađujući relacije mletačkih predstavnika u Dalmaciji i Albaniji, nailazio sam često na Morlake, o kojima sam pisao god. 1928. u »Novostima« br. 34 u članku »Morlaki (Vlasi)«, zatim u »Narodnoj Starini« god. 1930 pod naslovom »Jedan anonimni rukopis iz 1775/6 god. o dalmatinskim Zagorcima i(Morlakima), 'Primorcima i Otočanima«, i ona u »Starinama« JAZU knj. 49, str. 5—80 pod naslovom »Dalmacija god. 1775/6 gledana očima jednog suvremenika«.
Žužul
Popis katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini prema izvještajima biskupa Dragićevića
U raznim historijskim periodima razvijao se pristup historijskim izvorima i metodama njihove obrade. Željelo se što autentičnije, preglednije i pristupačnije predstaviti i ponuditi historijski materijal za raznovrsna istraživanja. U našoj historiografiji prvi put dajemo u štampu kompjutorsku obradu dvaju popisa jednog dijela bosansko-hercegovaokog stanovništva.
Milas, Ivan
Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. - Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.
Fra Ćiro Ujević
Fra Vjeko Vrčić:
DVADESETA OBLJETNICA SMRTI FRA ĆIRE UJEVIĆA
17. lipnja 1979-1999.
(Preneseno iz Testimonia Croatica br. 3-4, Split 1999.)
Ove 1999. navršava se dvadeset godina (17.6.1979.) od smrti istaknutog biskupskog delegata, dekana,župnika i gvardijana franjevca fra Ćire Ujevića. Ne može čovjek u svako doba pokazati sposobnosti kojima ga je Bog obdario. Za to treba posebno vrijeme, istaknute prilike i iznimni društveni život.Prof. Josip Jurčević
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskog, 1951. -), hrvatski povjesničar.
Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (povijest i filozofija) završio je u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine. Radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Petar Brečić
PETAR BREČIĆ rođen je 15. listopada 1935. u Glavini Donjoj, a umro je 29. siječnja 1997. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađa u Imotskom, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio je urednikom kulture na Hrvatskom radiju, direktorom drame HNK Split.
Subcategories
More Articles …
Page 1 of 2