Posušje u brončano doba (1850.-800. god. pr. Kr.)
Brončano doba možemo podijeliti na rano brončano doba (1850.-1550. pr. Kr.), srednje brončano doba (1550.-1300. pr. Kr.) i kasno brončano doba (1300.-800. pr. Kr.). Kada je čovjek spoznao da miješanjem bakra s kositrom može dobiti čvrstu i elastičnu slitinu - broncu, nastupilo je potpuno novo razdoblje na povijesnoj pozornici. Iščezle su i nestale čitave populacije i društvene zajednice. Novi stočari i nomadi osvajaju i nastanjuju planinska područja i visoravni te rubne dijelove krških polja. Ostavili su iza sebe impozantne spomenike rasijane po brdskim područjima Bosne, Hercegovine i Dalmacije - kamene grobne gomile i obrambene gradine.
Cetinska i posuška kultura
U Posušju, Hercegovini i Dalmaciji okvirno možemo govoriti o dvije domi-nantne kulture: cetinskoj i posuškoj.
CETINSKA KULTURA najbolje je istražena u području oko gornjega toka rijeke Cetine. Otkrio ju je i opisao Ivan Marović.{footnote}I. Marović: Iskopavanje kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine g. 1953, 1954. i 1958, Vjesnikza historiju i arheologiju dalmatinsku, LXL, Split, 1963., str. 21 sequ. Isti: Rezultati dosadaŠnjih istraživanja kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine, u: Materijali IX Kongresa arheologa Jugoslavije, sv. XI., Zadar, 1976., str. 55-75.{/footnote}
Može se podijeliti na tri stupnja (faze):
1. prijelaz iz eneolitika u rano brončano doba,
2. rano brončano doba,
3. prijelaz iz ranoga u srednje brončano doba.
Naselja su obično u pećinama, rjede na brežuljcima i gradinama.