Posušje u brončano doba (1850.-800. god. pr. Kr.)
Brončano doba možemo podijeliti na rano brončano doba (1850.-1550. pr. Kr.), srednje brončano doba (1550.-1300. pr. Kr.) i kasno brončano doba (1300.-800. pr. Kr.). Kada je čovjek spoznao da miješanjem bakra s kositrom može dobiti čvrstu i elastičnu slitinu - broncu, nastupilo je potpuno novo razdoblje na povijesnoj pozornici. Iščezle su i nestale čitave populacije i društvene zajednice. Novi stočari i nomadi osvajaju i nastanjuju planinska područja i visoravni te rubne dijelove krških polja. Ostavili su iza sebe impozantne spomenike rasijane po brdskim područjima Bosne, Hercegovine i Dalmacije - kamene grobne gomile i obrambene gradine.
Cetinska i posuška kultura
U Posušju, Hercegovini i Dalmaciji okvirno možemo govoriti o dvije domi-nantne kulture: cetinskoj i posuškoj.
CETINSKA KULTURA najbolje je istražena u području oko gornjega toka rijeke Cetine. Otkrio ju je i opisao Ivan Marović.{footnote}I. Marović: Iskopavanje kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine g. 1953, 1954. i 1958, Vjesnikza historiju i arheologiju dalmatinsku, LXL, Split, 1963., str. 21 sequ. Isti: Rezultati dosadaŠnjih istraživanja kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine, u: Materijali IX Kongresa arheologa Jugoslavije, sv. XI., Zadar, 1976., str. 55-75.{/footnote}
Može se podijeliti na tri stupnja (faze):
1. prijelaz iz eneolitika u rano brončano doba,
2. rano brončano doba,
3. prijelaz iz ranoga u srednje brončano doba.
Naselja su obično u pećinama, rjede na brežuljcima i gradinama.
Posušje u eneolitiku (2400.-1800. god. pr. Kr.)
Prva kovina od koje je čovjek napravio jedan uporabni predmet bio je bakar. Tako je nastupilo novo doba od 2400. do 1800. pr. Krista. Javlja se nekoliko kulturnih skupina, kao što su: badenska, lasinjska i vučedolska. Posebno mjesto u hrvatskoj arheologiji ima Vučedol kod Vukovara na Dunavu. Keramika je crne boje s maštovitim šarama sličnim vezovima na tkaninama, medu kojom se ističe čuvena vučedolska golubica.
Posušje u kameno doba (do 4000. god. pr. Kr.)
Posušje je predstavljalo granično područje prema Dalmaciji i Bosni. Iz starijega kamenog doba (paleolitik) dosad nisu zabilježena nalazišta. Paleolitički čovjek pojavio se u porječju Neretve u Zelenoj pećini poviše izvora Bune, Crvenoj Stijeni iznad doline Trebišnjice i svakako najpoznatijem nalazištu Badanj u stolačkoj općini.{footnote}Đuro Basler: Paleolitski čovjek u porječju Neretve, simpozij: Dolina rijeke Neretve ođ prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Hrvatsko arheološko društvo, sv. V., Split, 1980., str. 11-13. Isti: Paleolitske i mezolitske regije i kulture, Bosna i Hercegovina, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. I., ANUBiH, Centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 1979., str. 349. {/footnote}
Posušje u željezno doba (8. st. pr. Kr. - 9. g. nakon Krista)
Nakon bakra i bronce slijedilo je otkriće i uporaba željeza kao materijala. Željezno doba obično se dijeli na starije željezno doba (Hallstatt) od 8. st. pr. Kr. do 500. g. pr. Kr. i na mlađe željezno doba (Laten) od 500. g. pr. Kr. do 9. g. nakon Krista. Najstariji željezni predmeti u Bosni i Hercegovini potječu iz nekoliko grobova s Glasinca, a pripadaju 9. st. pr. Krista.{footnote}Kulturna istorija BiH, str. 133.{/footnote}