Terasasto svetište u Gracu kraj Posušja
Crkvine u Cisti Velikoj
U Cisti Velikoj, naselju općine Cista Provo, nazapadnom rubu Imotske krajine nalaze se Crkvine, važan arheološki lokalitet koji je od župne crkve sv. Jakova udaljen dvjestotinjak metara. Na kamenitu platou otkriveni su ostatci složenoga kompleksa profanih antičkih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina koje su okružene grobljima. Iako je siromašna prirodnim resursima, cistanska zaravan oduvijek se isticala prometnom važnošću.
Starokršćanska bazilika na Bublinu - Zmijavci
Ostatci bazilike pronađeni su u podnožju gradine Diko-vača u Zmijavcima na nalazištu Bublin u Crkvini. Bazilika je bila sagrađena na kraju V. st. i početkom VI. st. Ona je zanimljiva jer ima dva zdenca. Pretpostavlja se da je okrugli zdenac bio mlađi te da se koristio za krštenje škropljenjem. Drugi zdenac imao je oblik križa i koristio se za krštenja uronjavanjem.
Proložac
Proložac se nalazi na sjeveroistočnoj strani Imotsko-bekijskog polja. Prozvan je po kanjonu potoka Suvaja što ga je prolomio-proložio uvirući u polje. Od Prološkog blata do izvorišta rijeke Vrljike nižu se zaselci Prološca Donjeg, Postranja, Sridnjeg sela, Buljanije i Luga. Zajedno s Gornjim Prološcem, Buljanijama i dijelom Šumeta, pripadaju Župi Svetoga Mihovila, a prema važećem upravnom ustroju općini Proložac županije Splitsko-dalmatinske.
Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
Povijesni podatci o župnoj kući uklesanoj u liticu
Milan Budimir iz sela Podbile u posuškoj općini idejni je začetnik istraživanja i uređenja nesvakidašnjega povijesnoga stambenog kompleksa u blizini Podbile, na lokalitetu Ćemeri. Riječ je o župnoj kući iz 17. stoljeća, uklesanoj u podnožju pedeset metara visoke litice, od koje su danas ostali samo tragovi. A ti tragovi upućuju na veliku upornost u gradnji na teškome terenu, snalažljivost, pa i genijalnost franjevaca imotskoga samostana u prvim stoljećima turske vladavine, koji su našli načina kako opstati na ovim prostorima, unatoč svakodnevnim opasnostima, a nerijetko i progonima, te djelovati među povjerenim im narodom.
Povijesno stambeni kompleks u blizini Podbile, općina Posušje (Stara župna kuća)
Stara župna kuća u selu Podbila, općina Posušje, zacijelo je jedinstven lokalitet iz razdoblja otomanske vladavine u našim krajevima. Kuća je, naime, sagrađena u podnožju jedne visoke litice ponad rijeke Ričine, ispod suvremenog sela Podbile, tako da su na toj litici još uvijek uočljivi tragovi usijecanja kamena u svrhu učvršćenja kuće pomoću drvenih greda i ostaloga što je bilo potrebno da bi kuća u litici mogla služiti svojoj svrsi.
Stećci - sažetak
Stećci su srednjovjekovn nadgrobni spomenici koji tijekom cijelog srednjeg vijeka nastaju u zaleđu jadranske obale. Spuštaju se negdje i do samog mora pa ih nalazimo u Šibenskom i Makarskom primorju ali i na Pelješcu, u Konavlima itd. Računa se da ih je danas po planinskim prostranstvima Dinarida ( pretežno Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) razasuto preko 70 000.
Srednjovjekovne tvrđave
Svojevrsni procvat arhitektura fortifikacija doživjet će u razdoblju od druge polovice 13. do početka 16. stoljeća. Osim komuna na obali i otocima koje će zahvaljujući svom razvitku finacirati između ostalog i gradnju novih gradskih utvrđenja, započinje se i s intenzivnijom gradnjom u unutrašnjosti. U spomenutom će vremenu na području od Velebita i Zrmanje do Neretve (ne uzimajući pritom u obzir fortifikacije gradskih središta) nastati negdje oko 100 do 150 različitih utvrđenja - jednostavne kule-promatračnice, sjedišta pojedinih lokalnih velikaša (kašteli, dvorci), središta različitih teritorijalnih jedinica i posjeda, utvrde odakle manja vojna posada kontrolira puteve.
Franjevci u Imotskoj krajini
Višestoljetno djelovanje franjevaca u Imotskoj krajini ostavilo je vidljive tragove u odgoju naroda u kršćanskoj vjeri i moralu. Njihovo djelovanje odrazilo se na prosvjetnom, kulturnom i znanstvenom polju, posebice u doba Hrvatskoga narodnog preporoda. Uz svoj prvotni evangelizatorski poziv u svakom razdoblju mnogi franjevci pronalazili su ljubavi, vremena i novca za kulturno-znanstveno djelovanje. Današnjemu naraštaju to je u nasljeđe ostavilo vrlo bogate plodove srca i uma velikih ljudi te vrijednu kulturnu baštinu.
Glagoljaši u Imotskoj krajini
Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine
dr. don Slavko Kovačić
Izvori o crkvenom životu i uređenju na području današnje Imotske krajine tijekom srednjega vijeka vrlo su rijetki.
Oslobađanje Imotske krajine
Prof. fra Andrija Nikić, povjesničar
povodom gostovanja na IMOart-u Forumu Croaticumu, 02. prosinca 2002.
Na molbu braće Šoića, podrijetlom iz Mostara, i fratara, odluči generalni providur Dalmacije Alojzije Mocenigo III. oteti Turcima imotsku tvrđavu, a s njom i čitavu krajinu. Stoga Mocenigo naredi izvanrednom providuru Baldu da skuplja vojsku. On prenese topove, municiju i hranu do Zadvarja. [1]
Sinjsko-imotski rat
Prof. fra Andrija Nikić, povjesničar
povodom gostovanja na IMOart-u Forumu Croaticumu, 02. prosinca 2002.
Ni početkom XVIII. stoljeća Turcima se nije dalo mirovati. Tako već 8. prosinca 1714. Turska je navijestila Mlečanima rat u namjeri da bi joj otela Moreju (Peloponez, na jugu Grčke). Rat je započeo 1715. godine. Slijedeće godine (1716.) u rat se umiješala i Austrija. Jedan od povoda rata bio je i crnogorski ustanak; koji je buknuo na ruski poziv i zahvatio Crnu Goru i Hercegovinu. Ustanak je završio bez uspjeha. Iz bojazni od turske osvete jedan dio naroda iz tek spomenutih zemalja pobjegao je na mletački teritorij. Taj rat je, međutim, donio Mlečanima proširenje u Dalmaciji i to na području Imotske krajine. Mlečani su, ipak, izgubili Moreju.
Subcategories
More Articles …
Page 1 of 2