Planina Biokovo

U neposrednoj okolici Imotskog nalazi se Osoje, gorski vijenac bez oštrih vrhova, u kojemu je najviši vrh Piljevača (868 m). Malo sjevernije, ali u Bosni i Hercegovini uzdiže se planina Zavelim s vrhom Kolokovac (1347 m). Nešto južnije nalazi se impozantna planina Biokovo.Godine 1927. ta pla­nina toliko je oduševila planinare da su osnovali planinar­sko društvo kojemu su nadjenuli naziv...

Pribiokovska sela i brdski kraj

Pribiokovski dio Imotske krajine reljefno nije jedinstven prostor. Između Biokova i polja nalaze se nizovi vapnenačkih kosa koje su međusobno odvojene udolinama. Za razliku od gusto naseljenog okopoljskog dijela, to brdsko, krško i bezvo­dno područje danas je rijetko naseljeno. No, nekada, posebice u vrijeme osmanlijske opasnosti u XV. i XVI. stoljeća, pod Bio-kovom su ljudi pronalazili...

Zaravni Imotske krajine

Od Aržana i Studenaca na krajnjem sjeveru uz granicu s Bosnom do Ciste na krajnjem zapadu protežu se visoravni i ravnjaci Imotske krajine. Njima se Imotska približava Cetini i Sinjskoj krajini. Tamo je klima oštrija, a srednje godišnje tem­perature mogu biti niže i nekoliko stupnjeva u odnosu na one u Imotskome polju. Za razliku od pribiokovskog kraja koji je u nesigurnim vremenima imao funkciju...

Imotsko polje

Prirodno najvredniji dio Imotske krajine čini Imotsko polje, pa je okopoljski kraj i najgušće naseljen. Pored plodnog tla, za agrarnu valorizaciju Imotskog polja presudni su i blaga klima te voda. Taj zaklonjeni i najniži dio Imotske krajine (250 - 270 m. n. v.) ima klimu gotovo mediteranskih obilježja. To potvrđuju smokve, bademi te poneka maslina koji uspijevaju na tome po­dručju.Od Imotskog...

Povijestni grad Imotski

Grad Imotski smješten je na jugu Hrvatske, i to na križištu magistralne prometnice pre­ma Grudama i Mostaru u Hercegovini. Od mora je udaljen pedeset kilometara, a od Splita stotinu kilometara. S obzirom na kamenu arhitekturu i klimu, Imotski ima obi­lježja primorskog gradića. Sam grad smjestio se na impozantnoj uzvisini Podi, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 440 metara.Zahvaljujući tomu on...

Izlet po Dalmaciji 1900. godine - Emanuel Nikolić

Zagvozd

Ponovo se vozimo komadom prijeđenog puta da bismo se vratili na glavnu cestu, ulazeći tako u planinsko područje koje vodi u Zagvozd. Plavitine ima u izobilju, po visokim živicama drače širi se pokriva ih dugačkim pokrivačima od bijelog paperja. Ovdje-ondje vide se i bajami, zatim sve češće njive prosa - znak planinske oskudnosti. Tu je Cytisus Weldens, kako ga je Visiani htio nazvati u...