Crna kostela, kosćela, koprivić

CELTIS AUSTRALIS L.

Por. Ulmaceae (brijestovi)

Areal ove biljke obuhvaća sjev. Afriku, južnu Europu, Malu Aziju, te Kavkaz. Kostela je submediteranska biljka čije su stanište šume hrasta medunca, te šikare. Osobito dobro uspijeva na krečnjačkim, rastresitim i pjeskovitim tlima. Može uspijevati do oko 900 m nadmorske visine. Biljka je dobro ukorijenjena pomoću razgranatog i dobro razvijenog korijena. Kostela je listopadno drvo koje može narasti i do 20 m. Deblo je obloženo podebelom sivkastopepeljastom korom. Ostarjela stabla imaju tamnu i ispucalu koru. Na mladim ograncima kora ima smeđu nijansu. Široku krošnju čine grane na kojima se u dva reda nalaze tamnozeleni listovi čije je lice grubo, a svijetlo sivozeleno naličje ima nježne dlačice. Lisna plojka nalazi se na 0,5 do 2 cm dugoj dlakavoj peteljci. Na istom stablu nalaze se dvospolni i jednospolni cvjetovi na dugim peteljkama. Mogu stajati pojedinačno ili po 2 do 4 u skupinama. Plodovi su okrugle koštunice (ime!). Dok su mlade, imaju zelenu boju, a u zrelom su stanju crno-smeđe. Slatke su. Nalaze se pojedinačno na oko 2 cm dugoj peteljci. Kostela cvjeta u travnju i svibnju, a tada i lista. Plodonosi u srpnju i kolovozu.