Prof. Josip Jurčević

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskog, 1951. -), hrvatski povjesničar.

Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (povijest i filozofija) završio je u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine. Radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Tijekom Hrvatskog proljeća 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposljenje pa je tradio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama i turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. bavio se raznim obrtima i primjenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnoj prezentaciji poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika.

Dragovoljac Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci 1991.-1992., gdje dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH (Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava). Od 1997. djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća" na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Objavljuje u časopisima i zbornicima znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme su žrtve rata i poraća te Domovinski rat. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Njegov rad na proučavanju žrtava poraća okrunjen je knjigom Bleiburg (2005).

Djela:

  • Nastanak jasenovačkog mita. Problemi proučavaja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske, Zagreb: Hrvatski studiji - Studia Croatica Sveučilišta, 1998.
  • Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb: Dokumentacijsko informacijsko središte - DIS, 2005.