Narodna veterina u Brotnju (Zapadna Hercegovina) - Danka Višekruna

PROTIV ZMIJSKOG UJEDA, odnosno kad ujede, ukolje zmija (buka, guja)

Brotnjaci znaju za nekoliko vrsta zmija: crnostrik, plavostrik, šušnjak, slipać, brzulja, tankulja, mišarica, babor, zelenbać… (Crnostrik i plavostrik su dobili nazive prema strikama (kolcima) crne, odnosno žute boje, koji se protežu od repa do glave.) Najpre ću navesti zaštitne, preventivne radnje protiv zmija (sevet...

Kako su liječili naši stari

Teško je u prošlosti suvremena medicina pronalazila putove, kako do umova, tako i do džepova seoskoga stanovništva. Stoga se čovjek  uzdao u Boga, te se  oslanjao i veoma često bio ovisan o darovima i izdašnosti prirode. Naročito se to odnosilo na blagotvorna i ljekovita svojstva nekih biljaka u narodnoj medicini i alternativnom tj. prirodnom liječenju.
          Često su ljudi uz ljekovita, nekim...

Opančarice

Sva stara i mlada čeljad u našim krajevima svakodnevno je na nogama nosila opanke. Starija čeljad je obično imala po jedne cipele koje bi obuli i nosili na dernek, u svatove, kumstvo i u crkvu. Osim cipela, mnogi su na derneke i u crkvu nosili nove opanke. Kad ne bi teško radili odrasli bi nosili polovne opanke, a za vrijeme kopačine i drugih teških poslova, muški i ženske bi pravili i nosili...

Svilarstvo

Tek poneki etnološki zapisi, primjerice u djelu fra Silvestra Kutleše, Ivana Raosa, pokazateljem su da je jedno staro umijeće - uzgoj dudova svilca bio prisutan na prostorima Imotske krajine.
Svila se koristila za ukrašavanje nošnji, vrlo koloritnim vezovima. Svilarstvo se održalo do prve polovice prošlog stoljeća, a potom je u potpunosti zamrlo, no i danas je vidljivo da je mnoštvo kuća u...

Svilarice

Kao u pravilu, svaka obitelj u okopoljskim selima pred kućom na oboru imala je jednu staru murvu (dud), a netko je imao i po dvije-tri ako je imao veće dvorište. S njih su djevojke brale lišće i njime uzgajale svilene bube za dobivanje svile kojom su kitile svoje ruho za udaju, pa i za druge potrebe u kućanstvu. Svilu izvlačiti ili "točiti", kako bi neki rekli, bio je pravi majstorluk i vještina...

Stupari

Od tek otkanog sukna od vune odjeća se nije krojila i šila. "Klašnjava je!" Žuljala bi kožu, a nije još ni kaljena (bojana). Da bi bila vlasna, mekana i da ne žulja, kožu se moralo stupati, odnosno uvaljati u stupama. Vlasnik stupe zvao se stupar. Za razliku od mlinara koji je, uslugu naplaćivao u naturi - brašnom, stupar je usluge naplaćivao u novcu i to prema količini robe. Kad se sukno...

Pucari vune

Da bi za obradu nekih finih proizvoda bila do kraja meka i pogodna za vezenje i lijepo tkanje, vuna se pucala. Stavljala se na tvrdu podlogu i šibala štapićima, valjda sve dotle dok se i sama dlaka vune ne bi rascijepila.

Iglari, gargašari i grebenari

U stara vremena u dućanima se moglo i na pretek kupiti tvorničkih običnih igala, ali igala za nizanje listova duhana, te igala za pletenje bičava, buzavaca i drugih rukotvorina nije bilo u industrijskoj proizvodnji. Za to su se pobrinuli ljudi iz sela. Kupili bi odgovarajuću žicu, pa igle pravili, prodavali i od toga živjeli. Iglari su pravili i gargaše za vlačenje i grebenanje vune. Svaka kuća...

Tkalje

U selima bijaše žena, ali ne baš puno, koje su imale tkalački stan i bavile se tkanjem za potrebe svoje obitelji i susjeda uz određenu naknadu. Tkalja je morala nabaviti stan i imati dosta prostora gdje će ga smjestiti, biti priučena uz ženu tkalju da zna osnovati sukno (pređu iz klupka), konce uvući u NITA  i tek je tada mogla tkati.
Snovanje pređe i tkanje bio je pravi zanat, a ne neki "mačji...

Potkategorije

  • Narodna medicina
  • Opančarstvo
  • Svilarstvo
  • Tkanje

    Danas, na tlu Imotske krajine tradicionalni obrti i vještine tekstilnog rukotvorstva u potpunosti su zamrli.
    Osim par živućih tkalja, koje isključivo rade po narudžbi tragovi tkalačkog umijeća su gotovo nestali s ovih prostora. O razvijenosti i organiziranosti tekstilnog rukotvorstva na tlu Imotske krajine pisao je Vinko Tolić u svojoj knjizi SKRINJA USPOMENA, Imotski 1997. Ovo djelo ima iznimnam etnografski i etnološki značaj za naš kraj.