Od krinoline do Coco Chanel na Imotskoj pjaci

Različiti odjevni predmeti nastali iz potrebe prerušavanja, oponašanja, prekrivanja ili zastiranja, promatrani danas kroz prizmu povijesti kostima, prvenstveno predstavljaju elemente određenih stilskih mijena koje su obilježile odijevanje čovječanstva od najranije povijesti do današnjih dana. Odijevanje danas prerasta u svojevrsni društveni fenomen koji doseže tolike razmjere da daleko nadilaze...

Gordana Radić: Uz izložbu fotografija iz građanskog života i odijevanja u Imotskom

Izložba fotografija starih Imoćana i imotskih obitelji koja obuhvaća vremenski raspon od sedmog desetljeća 19. stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća, značajno je svjedočenje o negdašnjem načinu življenja u gradu Imotskom, posebice o kulturi odijevanja što i jest tema ove izložbe.
Pred ovim slikama prohujalog vremena zastajemo zaneseni ljepotom motiva uhvaćenih u kadar kamerom vještih majstora...

Dolama i kaban

Prema zapisima Tinke Piteše iz 1934. godine (Podaci o splitskoj nošnji, arhiv Etnografskog muzeja) uz kaban ili kapot spominje se još dolama ili aja (toga). Piteša objašnjava da se sredinom 19. stoljeća zimi nosila dolama, u obliku dugačkog plašta od sukna crvene, crne ili smeđe boje s kukuljicom. Kako je taj odjevni predmet bio skup, nastala je njegova jeftinija zamjena: ogrtač ili iskrojen...

Nošnje Imotske krajine u povijesnim dokumentima, etnografskim, likovnim i književnim djelima

Za upoznavanje kulturnih tvorevina i njihovo vrednovanje nezaobilazno je proučavanje tradicijskog načina odijevanja pučanstva pojedinih prostornih cjelina kao sastavnog dijela kulturne baštine određenog područja.
Način odijevanja u konačnici opstaje kao prepoznatljivo obilježje jedne zajednice, regije ili naroda.

Narodna nošnja je odjeća šireg seljačkog društvenog...

Imotska narodna nošnja - Don Ilija Ujević

Opis narodne nošnje Imotske krajine nalazimo i u djelu Don Ilije Ujevića, koji u svom djelu Dobranje - prošlost i sadašnjost prenosi Ivan Ćubelić. Don Ilija Ujević djelovao je kao župnik u Dobranjama od 1891. do 1896., a kako bi opisao narodnu nošnju Imotske krajine, za primjer je uzeo jednog seoskog glavara kada ulazi na Božić u crkvu.

... Najzad dođe i glavar. Baš pravi Hrvat, pravi pravcati...

Nošnja Imotske krajine

Najstariji opis narodne nošnje Imotske krajine sačuvan je u rukopisu učitelja Ivana Ujevića,
oca poznatog pjesnika Tina Ujevića, a potječe iz 1895.god.:
Nošnja

Svi muškarci nose obično gaće na kukce i spone, a vežu ih «svitnjakom» (u Vrhgorskoj krajini kažu ugatnjakom). Svi imaju pripašaj ( U Vrhgorskoj krajini kažu «svilaj») od kože sa 5 - 6 listova, kojeg vežu po pasu. U njemu drže svoje...

Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća

slika1

Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća: od seockog prema varoškom, od dinarskog prema mediteranskom prožimanju stilova

Autor: Josip Forijan

U  članku  se  opisuje  odijevanje  imotskoga  seljaštva  i  pojedinih  građanskih društvenih  slojeva  u  gradu  Imotskom  početkom  20.&nbsp...

Oružje

kubura3

Oružje je neizostavni dio muške nošnje dinarskih prostora. I nakon što ga se prestaje aktivno upotrebljavati, ono ostaje ures i oznaka društvenog položaja njegova vlasnika.

Izradom i ukrašavanjem ponajviše se oslanja na razdoblje turske tj. osmanske vlasti na ovim prostorima.

Jatagani, dugi zakrivljeni ili ravni noževi s karakterističnom drškom naglašenih „ušiju“, najčešći su primjeri hladnog...

Imotski i kravata - priča o gospoštini jednog vremena

5
Izložba nastala u sklopu projekta Academije Cravatice otkriva do sada nepoznato fotografsko blago koje se može uvrstiti među najbolje zbirke takve vrste
Oni nezaboravni prizori s početaka 20. stoljeća koje je snimao veliki majstor francuske fotografije Jacques Henri Lartigue otkrivale su Francusku snovitih šuma i ladanjskih piknika, ljepotica na gradskim bulevarima i plažama Cap d" Antibesa...

Ornamenti tkanih predmeta Imotske krajine

Iznimno su živopisni ornamenti tkanih predmeta koje pronalazimo na području Imotske krajine. Pretežno nailazimo na geometrijsku ornamentiku sačinjenu od rombova, trokuta, traka u cik-cak ritmu… Svaki oblik ima svoju boju, one ih odvajaju, najčešće tako što su boje slagane po principu kontrasta (tople-hladne, kromatske - akromatske, svijetle-tamne). S druge strane, forme uzoraka svojim...