Inverzija spolova u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima

U inačicama zabilježenima u okolici Županje, Gospića i Imotskoga, u Donjim Kaštelima te na Pelješcu muškarci maskirani u žene nose sa sobom novorođenče, presvlače ga, hrane, optužuju nekoga iz publike da je otac djeteta, ali ne oponašaju porođaj.

Prema građi s Brača, Korčule, iz Komina i Malog  Stona u Dubrovačkom primorju te iz Lovreća kraj Imotskog, sporadično su nositeljice pokladnih izvedbi trudnoće i porođaja zbilja žene.

Međutim, drugdje kazivači ističu da se ove uloge dodjeljuju muškarcima iz sljedećeg razloga:

Kad su maškare hodili bi, ženska bila kao da ima drob, pa bi rodila i rodila bi lutku i mihur bi stavili vode i onda bi prvo neg bi rodila, da je pukla voda, to bi pod suknju imala. To je bil muški. Ženskoj se ni za šalit za te stvari, da bi rodila lujku  (Bonifačić  Rožin  1986,  IEF  rkp 1198:3).

Cijeli članak možete preuzeti ovdje