Etnologinja Ivanka Ivkanec podsjeća na erotsku dimenziju povijesti Dalmatinske zagore

imotske_maskare

Osamnaestog siječnja počinje vrijeme poklada, mesopusta, raskalašenog ponašanja, koje se najviše vrti oko seksa i erotike, dakle intime koja se u našim selima čuva barem ispod tri suknje ili ispod jednog para gaća. Ovim tradicionalnim običajem tjeraju se zima i zli duhovi, doziva proljeće i kroz prste gleda na ludosti koje okreću naglavce ulični život. Baš se u pokladama pokazuje živost...

Ima li u Tv seriji erotike koliko je iz Imotske krajine uvršteno u knjigu "Kudilja i vreteno"?

prosjaci
(...)Možda nijedne riječi: iz serije Prosjaci i sinovi nisu postale tako popularne kao riječi - SILO NEČISTA! Ni u jednoj pjesmi u knjizi Kudilja i vreteno seks nije otuđen od rada i prirode. Narodni pjesnik zatječe erotiku u radu, iz rada, i među predmetima koji slute u radu uzima simbole i metafore. Eros rada i eras tijela tvore prirodno jedinstvo. To vidimo u samom naslovu knjige. Kudilja je...

Gonjanje

Jedan neobičan fenomen seksualnih sloboda na dinaroidnim područjima trajao je sve do početka 60-tih godina 20. stoljeća. Radi se o gonjanju. Premda se o gonjanju rijetko govorilo, a još rjeđe pisalo od strane relevantnih stručnjaka (etnologa, povjesničara ili sociologa), ovaj je fenomen zanimljiv stoga što baca sasvim drugačije svjetlo na prosječnog hrvatskog Dinaroida. Zdrava seksualnost, taj...

Predstavljanje svadbe u hrvatskim pokladnim običajima

Unatoč brojnosti svadbenih elemenata umetnutih u okvir pokladnih događanja, razlike između ovih dviju cjelina uočljive su već na prvi pogled. Sadržaj tih elemenata se transponiranjem u pokladno razdoblje bitno izmijenio: svečano postaje smjehovno, povišen ton prelazi u grotesku (Bahtin 1978:18).
Glazbala na kojima svirači izvode svoje pokladne "svatovce" u pravilu su raštimana, pjesme, zdravice i...

Inverzija spolova u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima

U inačicama zabilježenima u okolici Županje, Gospića i Imotskoga, u Donjim Kaštelima te na Pelješcu muškarci maskirani u žene nose sa sobom novorođenče, presvlače ga, hrane, optužuju nekoga iz publike da je otac djeteta, ali ne oponašaju porođaj.

Prema građi s Brača, Korčule, iz Komina i Malog  Stona u Dubrovačkom primorju te iz Lovreća kraj Imotskog, sporadično su nositeljice pokladnih izvedbi...

Pokladni život Imotskoga

imotskimaskare

"VIDI GA KAKO SE UMAČKARA..."

Iako poklade odavna imaju uporište u vjerskim pučkim običajima, raslojavanjem građanskog društva "mačkaravanje" je uzdignuto na razinu osmišljenog odgovora na sve društvene pojave. Sredina, u kojoj svatko svakoga vidi i zna, te svatko svakome može poviriti u pjat, daje neiscrpan izvor pokladnog izrugivanja. Tako poklade i maškare dođu kao neka prirodna pogodnost...

Božićni blagdani u Vrhgorsko-Imotskoj Krajini

Pomozi Bože! Evo nam osvanu i željno očekivani badnji dan; dan, koji je za sve katolike vele znamenit, pa i za nas, koji živemo na selu. U Imotskoj i Vrhgorskoj krajini običaj je, da se cijeli taj dan posti, da se pokorno dočeka slavilo porođenje Isusovo, te se pripravlja i u najsiromašnijoj kući glasoviti „bakalar" za večeru. Istina je, da težak, koji sav dan radi, ne može biti bez okrjepe, pa...

Velika Gospa

Velika Gospa je dan svetkovine uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan. Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija...

Gospa od Anđela - zaštitnica Imotskog i Imotske krajine

Nakon više od dva stoljeća (1493.-1717.) Imotski i čitava Krajina od Roška Polja do Klobuka, oslobođena je od turskog ropstva. Bilo je to 2. kolovoza 1717. godine na blagdan Gospe od Anđela. Taj dan proglašen je narodnim blagdanom Imotskog i Imotske krajine, a Gospa od Anđela zaštitnicom. Mletačka vojska odmah je sagradila na Topani crkvicu na čast Majke Božje.
Prvi župnik je bio fra Stipan...

Ženitbeni običaji Iz Imotske i Vrhgorske krajine u Dalmaciji

zenitbeni_obicaji_u_Imotskoj_krajini_II

Momak zavoli djevojku te k njoj dolazi u kuću, na pašu itd., ali sve to dok ne doznade, jesu li njegovi roditelji, strici itd. kajeli (zadovoljni). Ako su zadovoljni, tada mu je i na dalje prosto dolaziti; ako li ne, reku, da se okani. Isto tako i ako ona ili njezini nisu zadovoljni. Kad su zadovoljni, njegov otac (kadgod i majka) dođu u njenih na „ugovor" te tu utvrde obetanjem, da će ju on...

Curinstvo, ogovaranja i prošnja

zenitbeni_obicaji_u_Imotskoj_krajini_I
U obitelji di bi bile više ženske dice, onda bi se divojčice od 14 do 15. godine davalo u najam u bogatijih ljudi. Često bi baš te divojčice svojom mizernom plaćom pomagale svojim roditeljima za podržat mlađu braću i sestre. Neke su od tih divojaka u najmu stekle i sriću, to jest udale se i udomile. Siromašnije divojke bi se teže udavale jerbo bi roditelji svojim sinovima tražili ćeri imućniji...

"Sleć" mladence

Vjencanje_poc_20_st_u_gradu_Imotskom
Nakon što bi svit oša svojim kućama, mlada i mladoženja bi išli u svoju sobu. Čekala ji je prva bračna noć. Tadan bi mladence tribalo «sleć», odvest ji do ložnice. Prskale su šale i doskočice na njijov račun tada. Kum i diver bi jin zaželili laku i ugodnu prvu bračnu noć. Bez obzira na to kakva je ona bila, mlada bi morala ujutru ustati prva, čim bi svanilo. Valjalo je izmesti kuću, naložiti...