Kad se ženi Galin ispod Grede

Kad se ženi Galin ispod Grede
Brat rođeni Bubalova Dede
I on zove staru Galetinu
A ona izletila stara,
Pa Galina isuje i kara.
Al se Galin privuče Galuši
Pa joj nešto prišaplja na uši.
Nos te belaj, od mene se kani
Već mi štogod večere dorani.
U vrta je uskočila Gala
I jačermu rodakve nabrala.
Sad se jopet češe povr uva
Nema jadna ni gotova kruva.
Dobavi se sa čeranja tave
Uli u nju jedno oko vode
I...

Legenda o Gavanovim dvorima

crveno-7

Hrvatske legende o propasti Gavanovih dvora biblijske su provenijencije. Njihovo je izvorište u biblijskoj priči o propasti Sodome I Gomore koje su stradale zbog opačina svojih žitelja. Dva su anđela išla u Sodomu provjeriti ljudsku pobožnost i milosrđe. Dočekalo ih je jedino Lotovo gostoprimstvo, dok su se ostali stanovnici htjeli iživljavati na njima.Anđeli su se zato Lotu odužili: “Onda ona...

Legenda o postanku izvora Zvizde i izginulim svatovima

Bilo je to davno. Niko ne zna kad, al se sigurno zna da je to bilo u vrime turskog zuluma u našin krajevin. Turci su bili na Studencin. O ton svidoče nazivi zaselaka Potkule i Albegovca i njiva Turske ploče.
Turski je beg bio u Vinici. Bio je nemilosrdan i ugnjetava je naš narod, kaure, kako su nas zvali. Nametnio mnoge poreze i daće, a najteže je bilo to što je beg ima pravo prve bračne noći...

Legenda o zlatnom tkalačkom stanu

U grad na gradini doša niki car. Iz Rima ga dopratijo cili dvor. Svi su oni došli na kočijon priko Subašića 'ana. U jednin je kolin bijo samo kočijaš i zlatni tkalački stan. Vukla su ga četri konja. Car je doša na odmor. Dok se odmara na lipoj studenačkoj ariji, tkalje su mu tkale, a vezilje vezle carevo ruvo. Sam Bog zna dokle bi se car odmara da ga ne napade ''bič Božiji''.Kad su caru dojavili...

Gavanovi dvori

Imotski puk ima svoje tumačenje o postanku jezera, otkano na vilinskim krosnama, ljepše i uvjerljivije od znanstvenoga. Bio jednom jedan (zar jednom? zar jedan?) koji se nije bojao Boga ni osvrtao na čovjeka.    
Čovjeka gazio, Bogu se plazio. Ime mu bilo Gavan, dvori mu bili na sadašnjemu zjajnu Crljenoga jezera.

Koliko je god Gavan bio ohol, okrutan i bezbožan, još gora bila Gavanovica. Sluge...

Oj divojko, janje moje malo...

Oj, divojko, moje janje malo!

Oj da sam ja tvoje janje malo

ti bi doša i janje obaša!

Neman kada, moje janje malo!

Imaš, bolan, digod u nedilju!

U nedilju bija na livadu,

ja te, janje, ni vidio nisam!

Vidio san tvoje konje vrane,

na vrancu ti zelena dolama,

u dolami vezena marama!

 

(Donji Vinjani – pjesma se izvodi uz pratnju dipala)

Vila sa Staržbenice

Viče vila sa vr Staržbenice

Ozovni se Lučića Dragice

Prema sebi dobit ćeš mladića

Icinova Jovicu plemića.

On se u te zaljubi odavno

S Kadunušom priča ilegalno:

«Ja te molim Kadunuša strina

sviđa mi se Draga Vilotina.

Ona je za me jedina ljubezna,

Za tu ljubav nek nam niko ne zna.»


Kazivala: Lucka Udiljak, Studenci

Nediljica sveta

Nediljica svetica,
Subota joj sestrica.
Svaki danak braća rade,
U nedilju Boga hvale.

Jer nedilja blagdan biše,
Svetu misu svak slušaše.
Tužan grišnik ne tijaše,
On se ohol otimaše.

Kad se sveta misa reče,
Jadan grišnik mrtav kleče.
Iznenada smrt ga snađe,
Iz tila mu duh izađe.

Duša ode pod nebesa
I zavapi iza glasa:
«Stvoritelju od nebesa,
Pruži svoju svetu ruku,
Skini s mene ovu muku!»

A duh sveti odgovara:...

Asanaginica

 
Što se bili u gori zelenoj?
al su snizi, al su labutovi?
da su snizi, već bi okopnili,
labutovi već bi poletzli:
ni su snizi, nit su labutovi,
nego čator age Asan age.
On boluje u ranami Ijutim;
oblazi ga majka i sestrica,
a Ijubovca od stida ne mogla.

Kad li mu je ranam bolje bilo,
ter poruća virnoj Ijubi svojoj:
,Ne čekaj me u dvoru bilomu,
,ni u dvoru, ni u rodu momu.'
Kad kaduna riči razumila,
jos je...

Sveta Kata

Sveta Kate vlasti i oblasti
Pošalji nam svete masti
Da se masti namažemo
Da se grija pokajemo
Umri Kati otac kralj
Osta Kata sirotica
Svih kršćana pomoćnica
Kad to začu Šećer kruna
Pa on ide toj kraljici
Svitloj zvizdi toj danici
Majka Katu dozivala
Kćeri moja, Kate sveta
Tebe gleda srića tvoja
Srića tvoja Šećer kruna
Ljuto Kata odgovara
Biž' od mene majko stara
Ja se neću udavati
Niti u grij upadati
Kad to...

Praznovjerje - uz rođenje djeteta

Praznovjerje je nekada bilo duboko ukorijenjeno u živote ljudi, a poseban je strah vladao od raznih vradžbina i uroka. Vjerovalo se da je rodilja nečista četrdeset dana nakon poroda, te je u tom periodu iznimno podložna raznim vradžbinama i urocima. Posebno se trudnica morala čuvati, da neke neprirodne i nadnaravne moći, a koje su «posjedovali» određeni ljudi, ne naude njoj ili djetetu.Tako se...

O proricanju

Pošto su u Imotskoj krajini, oduvijek, primarne ekonomske djelatnosti bile poljoprivreda i stočarstvo, tako je i osiromašeni puk svim silama nastojao sačuvati i zaštititi ove životno važne grane. Nastojao je saznati što čeka njega i njegovu obitelj u nadolazećoj godini, hoće li ona biti rodna ili ne itd., pa su to nastojali saznati i utvrditi raznim sredstvima, metodama i prirodnim...

Potkategorije

  • Epske pjesme
  • Legende
  • Lirske pjesme
  • Mitologija
    Stari Slaveni, a među njima i Hrvati, kao i neki drugi Europski narodi, pripadaju grupaciji Indoeuropskih naroda, te su u davnoj prošlosti imali isti ili sličan jezik, kulturu, običaje, vjerski život i mitologiju. Tako su i «Prahrvati» sve do dolaska na ove današnje prostore, tj. do pokrštavanja i prihvaćanja katoličke vjere, štovali razna božanstva i bogove, vjerovali u njihove moći, slavili ih i častili na svoj specifičan način, te bili uvjereni da su njihovi bogovi i nekim ljudima, životinjama, stvarima pa i drveću dali, za njih, zaštitničke ili uništavajuće moći. Mitološka slika o bogovima, u ono vrijeme, bila je veoma bogata i razgranana. Kod svih je južnoslavenskih naroda vladao tzv. dualistički nadzor između dobra i zla (svijetlobog ili bijelbog i crnbog). Među najštovanijima od mnogih staroslavenskih bogova bio je Svijetlobog ili Bijelbog. Smatrali su ga onim koji im šalje sve dobro što im se kroz život događa, za razliku od Crnboga koji im donosi zlo i nesreću u njihove živote. Posebno je bio štovan bog Svarog, kojega su smatrali tvorcem neba i zemlje te su vjerovali da je on praotac svih drugih bogova, pa su mu podizali bezbrojna svetišta i kultna mjesta, na kojima su ga slavili i prinosili mu razne žrtve. Vjerovali su da sve zna i vidi te su ga još zvali Svevid ili Sveznadar. Bog vatre, munja, gospodar svemira, te krotilac oluja na moru zvao se Perun. Najčešće je u staroslavenskoj mitologiji ovaj bog bio predstavljen u liku orla koji sjedi na hrastovoj grani, s koje vlada cijelim svijetom. Perun je taj koji je u velikoj borbi sa svojim protivnikom Velesom (bog podzemlja i mraka) oslobodio i pustio narodu vode koje je ovaj bio zarobio. Imali su oni i nekoliko svojih boginja koje su štovali, a jedna od najpoznatijih i njima najdraža je bila boginja Vesna. Etimologija imena Vesna, može se u više europskih jezika dovesti u usku vezu s proljećem, te se smatra da je Vesna bila boginja proljeća. Zla boginja - hladnoće, zime i smrti bila je boginja Morana. Mitologija se ove zle boginje sačuvala do današnjih dana (kao i mnoge druge) kroz djelovanje demonskih bića - mora, koje noću prolaze i kroz najmanje otvore na vratima i taru ljude. Nakon početka pokrštavanja «poganih» Hrvata, katolička se crkva ozbiljnije i s pravom suprotstavljala takvim božanstvima poganstva. (Prvi dokazi o pokrštavanju Hrvata sežu još u 8. stoljeće do poznate krstionice kneza Višeslava, a koju je izradio svećenik Ivan u čast i slavu svetog Ivana Krstitelja.) Prihvaćanje katoličke vjere i odanosti rimskom Papi za Hrvate je ujedno bio i početak pristupanja europskom civiliziranom svijetu. Tako su neki stari mitovi i poganski obredi bili lišeni mitskih objašnjenja te se polako pretvarali u narodne običaje. Neki su kroničari spremno tvrdili da je i rimska crkva poštivala neke stare tradicijske običaje, a koje nisu bile u suprotnosti s naukom kršćanske vjere. Tako je štovanje kulta staroslavenskog boga Peruna u narodu, na neki način, preneseno na svetog Iliju (Ilija gromovnik), a kult boga Velesa na svetog Vlaha, zaštitnika pastira itd.
  • Molitve
  • Narodne priče i predaje
  • Poslovice
  • Sakupljači narodnog blaga
  • Stručni prilozi