Dolama i kaban

Prema zapisima Tinke Piteše iz 1934. godine (Podaci o splitskoj nošnji, arhiv Etnografskog muzeja) uz kaban ili kapot spominje se još dolama ili aja (toga). Piteša objašnjava da se sredinom 19. stoljeća zimi nosila dolama, u obliku dugačkog plašta od sukna crvene, crne ili smeđe boje s kukuljicom. Kako je taj odjevni predmet bio skup, nastala je njegova jeftinija zamjena: ogrtač ili iskrojen kaput od domaće vune s kukuljicom i rukavima. On je bio od prirodne boje vune, s ukrasom unutarnjih rubova (kraji) od crvenog sukna, koji su ostatak dolame.

Nošnje Imotske krajine u povijesnim dokumentima, etnografskim, likovnim i književnim djelima

Za upoznavanje kulturnih tvorevina i njihovo vrednovanje nezaobilazno je proučavanje tradicijskog načina odijevanja pučanstva pojedinih prostornih cjelina kao sastavnog dijela kulturne baštine određenog područja.
Način odijevanja u konačnici opstaje kao prepoznatljivo obilježje jedne zajednice, regije ili naroda.

Imotska narodna nošnja - Don Ilija Ujević

Opis narodne nošnje Imotske krajine nalazimo i u djelu Don Ilije Ujevića, koji u svom djelu Dobranje - prošlost i sadašnjost prenosi Ivan Ćubelić. Don Ilija Ujević djelovao je kao župnik u Dobranjama od 1891. do 1896., a kako bi opisao narodnu nošnju Imotske krajine, za primjer je uzeo jednog seoskog glavara kada ulazi na Božić u crkvu.

Nošnja Imotske krajine

Najstariji opis narodne nošnje Imotske krajine sačuvan je u rukopisu učitelja Ivana Ujevića,
oca poznatog pjesnika Tina Ujevića, a potječe iz 1895.god.:

Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća

Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća: od seockog prema varoškom, od dinarskog prema mediteranskom prožimanju stilova

Autor: Josip Forijan

U  članku  se  opisuje  odijevanje  imotskoga  seljaštva  i  pojedinih  građanskih društvenih  slojeva  u  gradu  Imotskom  početkom  20.  stoljeća.  Analiziraju  se dinarska  obilježja  odjeće,  prati  se  razvoj  i  promjene  na  početku  20.  st. uvjetovane  gospodarskim  faktorima,  utjecajima  građanske  mode  i mediteranskoga  kulturnoga  kruga.  Navode  se  dokumentarni  izvori,  opisuju relevantne  etnografske  zbirke  i  rezultati  recentnih  istraživanja.  Opisuje  se proces  rekonstrukcije  nošnji  u  zagrebačkoj Posudionici  i  radionici  narodnih nošnji za KUU "Novae" iz Runovića i franjevačkog samostana u Imotskom.