Od krinoline do Coco Chanel na Imotskoj pjaci
Gordana Radić: Uz izložbu fotografija iz građanskog života i odijevanja u Imotskom
Dolama i kaban
Prema zapisima Tinke Piteše iz 1934. godine (Podaci o splitskoj nošnji, arhiv Etnografskog muzeja) uz kaban ili kapot spominje se još dolama ili aja (toga). Piteša objašnjava da se sredinom 19. stoljeća zimi nosila dolama, u obliku dugačkog plašta od sukna crvene, crne ili smeđe boje s kukuljicom. Kako je taj odjevni predmet bio skup, nastala je njegova jeftinija zamjena: ogrtač ili iskrojen kaput od domaće vune s kukuljicom i rukavima. On je bio od prirodne boje vune, s ukrasom unutarnjih rubova (kraji) od crvenog sukna, koji su ostatak dolame.
Nošnje Imotske krajine u povijesnim dokumentima, etnografskim, likovnim i književnim djelima
Za upoznavanje kulturnih tvorevina i njihovo vrednovanje nezaobilazno je proučavanje tradicijskog načina odijevanja pučanstva pojedinih prostornih cjelina kao sastavnog dijela kulturne baštine određenog područja.
Način odijevanja u konačnici opstaje kao prepoznatljivo obilježje jedne zajednice, regije ili naroda.
Imotska narodna nošnja - Don Ilija Ujević
Nošnja Imotske krajine
oca poznatog pjesnika Tina Ujevića, a potječe iz 1895.god.:
Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća
Pučko odijevanje u imotskoj krajini početkom 20. stoljeća: od seockog prema varoškom, od dinarskog prema mediteranskom prožimanju stilova
Autor: Josip Forijan
U članku se opisuje odijevanje imotskoga seljaštva i pojedinih građanskih društvenih slojeva u gradu Imotskom početkom 20. stoljeća. Analiziraju se dinarska obilježja odjeće, prati se razvoj i promjene na početku 20. st. uvjetovane gospodarskim faktorima, utjecajima građanske mode i mediteranskoga kulturnoga kruga. Navode se dokumentarni izvori, opisuju relevantne etnografske zbirke i rezultati recentnih istraživanja. Opisuje se proces rekonstrukcije nošnji u zagrebačkoj Posudionici i radionici narodnih nošnji za KUU "Novae" iz Runovića i franjevačkog samostana u Imotskom.
Oružje
Oružje je neizostavni dio muške nošnje dinarskih prostora. I nakon što ga se prestaje aktivno upotrebljavati, ono ostaje ures i oznaka društvenog položaja njegova vlasnika.
Izradom i ukrašavanjem ponajviše se oslanja na razdoblje turske tj. osmanske vlasti na ovim prostorima.
Imotski i kravata - priča o gospoštini jednog vremena

Ornamenti tkanih predmeta Imotske krajine
Iznimno su živopisni ornamenti tkanih predmeta koje pronalazimo na području Imotske krajine. Pretežno nailazimo na geometrijsku ornamentiku sačinjenu od rombova, trokuta, traka u cik-cak ritmu… Svaki oblik ima svoju boju, one ih odvajaju, najčešće tako što su boje slagane po principu kontrasta (tople-hladne, kromatske - akromatske, svijetle-tamne). S druge strane, forme uzoraka svojim konturama se poput elemenata slagalice vezuju u jednu cjelinu.