Božićni blagdani u Vrhgorsko-Imotskoj Krajini
Pomozi Bože! Evo nam osvanu i željno očekivani badnji dan; dan, koji je za sve katolike vele znamenit, pa i za nas, koji živemo na selu. U Imotskoj i Vrhgorskoj krajini običaj je, da se cijeli taj dan posti, da se pokorno dočeka slavilo porođenje Isusovo, te se pripravlja i u najsiromašnijoj kući glasoviti „bakalar" za večeru. Istina je, da težak, koji sav dan radi, ne može biti bez okrjepe, pa se štogod i založi.
Velika Gospa
Velika Gospa je dan svetkovine uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan. Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Imoćani od davnina zavjetuju Velikoj Gospi u crkvici Gospe od Ružarija na Opačcu, najstarijoj zavjetnoj crkvici u ovom kraju, obilaze i klanjaju se Gospinoj slici, prinose joj darove i upućuju molitve.
Gospa od Anđela - zaštitnica Imotskog i Imotske krajine
Nakon više od dva stoljeća (1493.-1717.) Imotski i čitava Krajina od Roška Polja do Klobuka, oslobođena je od turskog ropstva. Bilo je to 2. kolovoza 1717. godine na blagdan Gospe od Anđela. Taj dan proglašen je narodnim blagdanom Imotskog i Imotske krajine, a Gospa od Anđela zaštitnicom. Mletačka vojska odmah je sagradila na Topani crkvicu na čast Majke Božje.