Kad se ženi Galin ispod Grede

Kad se ženi Galin ispod Grede
Brat rođeni Bubalova Dede
I on zove staru Galetinu
A ona izletila stara,
Pa Galina isuje i kara.
Al se Galin privuče Galuši
Pa joj nešto prišaplja na uši.
Nos te belaj, od mene se kani
Već mi štogod večere dorani.
U vrta je uskočila Gala
I jačermu rodakve nabrala.
Sad se jopet češe povr uva
Nema jadna ni gotova kruva.
Dobavi se sa čeranja tave
Uli u nju jedno oko vode
I zamiša dva tanka kolača
S čin će svoga dočekat kovača
U to iđu momci uz ulicu
I dovode curu Jakovicu.

Kazivao: Petar Bubalo Jovo

Legenda o Gavanovim dvorima

crveno-7Hrvatske legende o propasti Gavanovih dvora biblijske su provenijencije. Njihovo je izvorište u biblijskoj priči o propasti Sodome I Gomore koje su stradale zbog opačina svojih žitelja. Dva su anđela išla u Sodomu provjeriti ljudsku pobožnost i milosrđe. Dočekalo ih je jedino Lotovo gostoprimstvo, dok su se ostali stanovnici htjeli iživljavati na njima.

Legenda o postanku izvora Zvizde i izginulim svatovima

Bilo je to davno. Niko ne zna kad, al se sigurno zna da je to bilo u vrime turskog zuluma u našin krajevin. Turci su bili na Studencin. O ton svidoče nazivi zaselaka Potkule i Albegovca i njiva Turske ploče.
Turski je beg bio u Vinici. Bio je nemilosrdan i ugnjetava je naš narod, kaure, kako su nas zvali. Nametnio mnoge poreze i daće, a najteže je bilo to što je beg ima pravo prve bračne noći. Stoga su se naši momci ženili krijomice, da ne bi beg dozna. Cure su se krale. Puno puta ni mater ni ćaća nisu za to znali.

Legenda o zlatnom tkalačkom stanu

U grad na gradini doša niki car. Iz Rima ga dopratijo cili dvor. Svi su oni došli na kočijon priko Subašića 'ana. U jednin je kolin bijo samo kočijaš i zlatni tkalački stan. Vukla su ga četri konja. Car je doša na odmor. Dok se odmara na lipoj studenačkoj ariji, tkalje su mu tkale, a vezilje vezle carevo ruvo. Sam Bog zna dokle bi se car odmara da ga ne napade ''bič Božiji''.

Gavanovi dvori

Imotski puk ima svoje tumačenje o postanku jezera, otkano na vilinskim krosnama, ljepše i uvjerljivije od znanstvenoga. Bio jednom jedan (zar jednom? zar jedan?) koji se nije bojao Boga ni osvrtao na čovjeka.    
Čovjeka gazio, Bogu se plazio. Ime mu bilo Gavan, dvori mu bili na sadašnjemu zjajnu Crljenoga jezera.

Oj divojko, janje moje malo...

Oj, divojko, moje janje malo!

Oj da sam ja tvoje janje malo

ti bi doša i janje obaša!

Neman kada, moje janje malo!

Imaš, bolan, digod u nedilju!

U nedilju bija na livadu,

ja te, janje, ni vidio nisam!

Vidio san tvoje konje vrane,

na vrancu ti zelena dolama,

u dolami vezena marama!

 

(Donji Vinjani – pjesma se izvodi uz pratnju dipala)

Vila sa Staržbenice

Viče vila sa vr Staržbenice

Ozovni se Lučića Dragice

Prema sebi dobit ćeš mladića

Icinova Jovicu plemića.

On se u te zaljubi odavno

S Kadunušom priča ilegalno:

«Ja te molim Kadunuša strina

sviđa mi se Draga Vilotina.

Ona je za me jedina ljubezna,

Za tu ljubav nek nam niko ne zna.»


Kazivala: Lucka Udiljak, Studenci

Nediljica sveta

Nediljica svetica,
Subota joj sestrica.
Svaki danak braća rade,
U nedilju Boga hvale.

Jer nedilja blagdan biše,
Svetu misu svak slušaše.
Tužan grišnik ne tijaše,
On se ohol otimaše.

Kad se sveta misa reče,
Jadan grišnik mrtav kleče.
Iznenada smrt ga snađe,
Iz tila mu duh izađe.

Duša ode pod nebesa
I zavapi iza glasa:
«Stvoritelju od nebesa,
Pruži svoju svetu ruku,
Skini s mene ovu muku!»

A duh sveti odgovara:
«Dušo grišna, ma ti nisi spravna,
za te rajska vratata nisu stalna.
Ti si paka zadobila
I u ognju izgorila.

Di je tvoja ola glava,
Što je uvik uzgor stala?
Di su tvoje oči bistre,
Što po svitu uvik vitre?

Di su tvoje ruke bile?
Trgovinu trgovale,
I tuđe su privaćale,
Ali nisu povraćale!»

Otrže se tanka dlaka,
Pade duša u dno pakla.
Za u vike vika. Amen.

Asanaginica

 
Što se bili u gori zelenoj?
al su snizi, al su labutovi?
da su snizi, već bi okopnili,
labutovi već bi poletzli:
ni su snizi, nit su labutovi,
nego čator age Asan age.
On boluje u ranami Ijutim;
oblazi ga majka i sestrica,
a Ijubovca od stida ne mogla.

Kad li mu je ranam bolje bilo,
ter poruća virnoj Ijubi svojoj:
,Ne čekaj me u dvoru bilomu,
,ni u dvoru, ni u rodu momu.'
Kad kaduna riči razumila,
jos je jadna u toj misli stala,
jeka stade konja oko dvora,
i pobiže Asanaginica,
da vrat lomi kule niz penžere;
za njom trču dvi ćere divojke:
 
Vrati nam se, mila majko naša,
,ni je ovo babo Asan ago,
,već daiža Pintorović beže'
I vrati se Asanaginica,
ter se viša bratu oko vrata:
,Da moj brato, velike sramote,
,di me šalje od petero dice.'
Beže muči, ne govori ništa:
već se masa u žepe svione,
i vadi joj knjigu oprošćenja,
da uzimlje podpuno vinčanje,
dva je sinka u čelo ljubila,
a dvi ćere srid rumena lica;
a s malaknim u bešici sinkom
odilit se nikako ne mogla,
već je bratac za ruke uzeo,
i jedva je s sinkom rastavio,
ter je meće k sebi na konjica,
s njome grede k dvoru bijelomu.

U rodu je malo vrime stala,
malo vrime, ni nedilju dana,
dobra kado i od roda dobra,
dobru kadu prosu sa svi strana,
ja najveće imoski kadija.

 Kaduna se bratu svomu moli:

,Aj tako te ne želila, braco,
,ne moj mene davat za nikoga,
,da ne puca jadno srce moje,
,gledajući sirotice svoje."
Ali beže ne ajaše ništa,
već je daje imoskom kadiji.
Još kaduna bratu se moljase,
da njoj piše listak bile knjige,
da je šalje imoskom kadiji:
,Divojka te lipo pozdravljaše,
,a u knjizi lipo se moljaše,
,kad pokupis gospodu svatove,
,dug podkluvak nosi na divojku;
,kada bude agi mimo dvore,
,nek ne vidi sirotice svoje/

Kad kadiji bila knjiga dodje,
gospodu je svate pokupio,
svate kupi, grede po divojku,
dug podkluvak nosi na. divojku.
Dobro svati došli do divojke,
i zdravo se povratili s njome;
a kad bili agi mimo dvore,
dvi je ćere s penžere gledaju,
a dva sina prid nju izodjaju,
tere svojoj majci govoraju:
,Vrati nam se, mila majko naša,
,da mi tebi užinati damo.'
Kad to ćula Asanaginica,
starišini svatov govorila:
,Bogom brate! svatov starišina!
,ustavi mi konje uza dvore,
,da darujem sirotice moje'
Ustaviše konje uza dvore,
svoju dicu lipo darovala,
svakom sinku nozve pozlaćene,
svakoj ćeri čohu do poljane,
a malenu u bešici sinku
njemu šalje ubošku aljinu.

A to gleda junak Asan ago,
ter doživlje do dva sinka svoja:
,Ote amo, sirotice moje!
,kad se neće smilovati na vas
,majka vaša srca ardjaskoga.'
Kad to čula Asanaginica,
bilim licem zemlji udarila,
u put se je dušom rastavila
od žalosti gledajuć sirota.


Zapisao: Ante Žužul Marinović

Sveta Kata

Sveta Kate vlasti i oblasti
Pošalji nam svete masti
Da se masti namažemo
Da se grija pokajemo
Umri Kati otac kralj
Osta Kata sirotica
Svih kršćana pomoćnica
Kad to začu Šećer kruna
Pa on ide toj kraljici
Svitloj zvizdi toj danici
Majka Katu dozivala
Kćeri moja, Kate sveta
Tebe gleda srića tvoja
Srića tvoja Šećer kruna
Ljuto Kata odgovara
Biž' od mene majko stara
Ja se neću udavati
Niti u grij upadati
Kad to začu Šećer kruna
Pa on slugam naređuje
Brzo sluge poletiše
U tavnicu nju metnuše
Neka tavni dvanaest dana
Sve tamneći, nejedući
Brzo sluge poletiše
U tamnicu nju metnuše
Tamni Kata dvanaest dana
Neidući, nepijući
Šećer kruna naređuje
Od tamnice vrata otvorite
Iz tamnice kosti izbacite
Od tamnice vrata otvoriše
Sva tamnica sjaje ko danica
Sidi Kata kano sunce
Na krunicu Boga moli
A kod kate križ, vode i soli
Tada sluge poletiše
Šećer kruni kazivaše
Šećer kruna govoraše
Brzo sluge poletite
Iz tamnice ju izbacite
Na kola je vi bacite
Na britvam je raznesite
Brzo sluge poletiše
Na kola je postaviše
Na britvam je raznesoše
Isus Kati govorio
Trpi Kate muku za me
Trpio sam i ja za te
Bog po sve vikova, amen.

Prema kazivanju Ante Biočića, guslara

Praznovjerje - uz rođenje djeteta

Praznovjerje je nekada bilo duboko ukorijenjeno u živote ljudi, a poseban je strah vladao od raznih vradžbina i uroka. Vjerovalo se da je rodilja nečista četrdeset dana nakon poroda, te je u tom periodu iznimno podložna raznim vradžbinama i urocima. Posebno se trudnica morala čuvati, da neke neprirodne i nadnaravne moći, a koje su «posjedovali» određeni ljudi, ne naude njoj ili djetetu.

O proricanju

Pošto su u Imotskoj krajini, oduvijek, primarne ekonomske djelatnosti bile poljoprivreda i stočarstvo, tako je i osiromašeni puk svim silama nastojao sačuvati i zaštititi ove životno važne grane. Nastojao je saznati što čeka njega i njegovu obitelj u nadolazećoj godini, hoće li ona biti rodna ili ne itd., pa su to nastojali saznati i utvrditi raznim sredstvima, metodama i prirodnim pojavama.

Page 1 of 5